Negativni utjecaji na zdravlje su sve jači i raznovrsniji. Statistike pokazuju da stanovništvo i dalje obolijeva, u posljednjih 10 godina, poredak prvih pet najčešćih uzroka smrti prema skupinama bolesti nije se mijenjao. Vodeći uzrok smrtnosti su cirkulacijske bolesti, čiji se udio u ukupnom mortalitetu u promatranom razdoblju smanjio s 53% na 49%. Istodobno ostali uzroci smrti ozljede, otrovanja, bolesti probavnog sustava i bolesti dišnog sustava ne smanjuju se. Općenito, stope smrtnosti od bolesti cirkulacijskog sustava su veće od prosjeka »starih« članica EU-a. Hrvatska je među zemljama Europe s najvišim stopama smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti, raka traheje, bronha i pluća u muškaraca. Osobito zabrinjava trend povećanja smrtnosti od nekih oblika šećerne bolesti koja je među najvišima u Europi.
Programi vježbanja
Programi su prilagođeni za sve kategorije uključujući utjecajne čimbenike spola, dobi, trenutne kondicijske razine i općeg početnog zdravstvenog stanja te drugih okolnosti koje više ili manje utječu na naše mogućnosti podučavanja i vježbanja uz nordijsko hodanje za pojedince, male grupe i velike grupe.
Molimo prije prijave proučite dostupne informacije ili nas kontaktirajte kako biste saznali više informacija, uključujući dostupnost, detalje o svakom od tri ponuđena programa i opcije cijena.
Benefiti/Koristi
Srećom postoji način preventivnog, a dijelom i kurativnog djelovanja na naš organizam da bi se stvorila protuteža za sve gore navedeno, a to je vježbanje, osobito aerobno. Svi naši programi su u strogim aerobnim granicama opterećenja a razlikuje se samo po intenzitetu i ekstenzitetu, uzimajući u obzir sve dodatne individualne čimbenike prema kojima se mogu izraditi zajednički nazivnici te tako prilagoditi opterećenje po manjim skupinama ako se za to ukaže potreba. U našoj bazi znanja i informacija nalaze se dodatne i opširne informacije vezano za pojmove: aerobno, aerobni prag, aerobni kapacitet, aerobno vježbanje, ciklična kretanja, intenzitet i ekstenzitet vježbanja, biokemijski procesi dok vježbamo, koju vrstu energije koristimo i kako i u konačnici kakvi se učinci postižu i kako se isti koriste za gore spomenutu zaštitu, prevenciju i/ili kurativu vezano za povišeni krvni tlak, povišene šećere, prekomjernu težinu…
Svi programi se provode u šumi Maksimir
Svi programi se provode u šumi Maksimir, dakle otvoreni prostor, prepun kisika i smanjenog koncentrata štetnih čestica, ugljičnog dioksida i ostalih dodataka koji su visoko koncentrirani u vježbaonicama zatvorenog prostora. Isto tako šuma štiti od negativnog utjecaja ultraljubičastog zračenja dok vježbamo tijekom toplih mjeseci u godini, a voda za piće je dostupna na nekoliko punktova na trasi vježbanja.
Opterećenje
Opterećenje je toliko da naprezanje mišića traje dugo (60 – 90 minuta) tako da se aktivira mehanizam korištenja tjelesnih masti za proizvodnju energije. Nordijsko hodanje (uključujući i trčanje za individualno treniranje) su tako odabrane da se koriste najveći mišići tijela kako bi se moglo potrošiti što više energije kad se dobiva iz masnog tkiva.
Najveći utrošak masti
Najveći utrošak masti odvija se pri takvom intenzitetu naprezanja kod koga je razina pulsa oko 65% od maksimalnog (maksimalni puls od 220 otkucaja u minuti se umanji za broj godina). To bi bio prosjek koji se može umanjiti do 58°% ili povećati do 80%. Ove dvije krajnosti se koriste za faze vježbanja kada se intenzitet vježbanja podiže ili smanjuje.
Masno tkivo
Masno tkivo izgara s cijelog tijela, a metabolizam ostane još neko vrijeme povećan, tako da tjelesna mast pojačano izgara još nekoliko sati nakon vježbanja. Nikakav oblik treninga ne treba izvoditi u odjeći koja pospješuje znojenje, jer gubitak vode (a s njom i elektrolita) iz tijela predstavlja samo privremeno smanjenje tjelesne mase, ali ne na račun smanjenja potkožnog masnog tkiva.
Metabolizam
Osoba izuzetno brzog metabolizma troši, pri jednakoj dnevnoj aktivnosti, nekoliko stotina kcal dnevno više nego osoba izuzetno sporog metabolizma, što znači da može jesti nekoliko stotina kcal dnevno više i imati jednaku tjelesnu težinu (to je objašnjenje kako je moguće da neko jede više i bude lakši, a neko jede manje i bude teži, uz podjednaku dnevnu aktivnost). U konačnici programi aerobnog vježbanja stavljaju u funkciju sve sustave u pogon, funkcija razvija organ i usporava njegovo starenje i propadanje.
Znanost i struka
Znanost i kineziološka struka je utvrdila brojne pozitivne učinke aerobnih aktivnosti na funkcionalni i psihosocijalni status osoba starije dobi. Pretpostavlja se da je uzrok najmanje 50% promjena pripisanih starenju u populaciji razvijenog svijeta atrofija uzrokovana neaktivnošću. Iako se primaran utjecaj aerobnih aktivnosti očituje u poboljšanju aerobnog kapaciteta, one pozitivno utječu i na percepciju kontrole nad životom, sliku o sebi i socijalnu uključenost.